FAIL (the browser should render some flash content, not this).

KONTRANAPAD

Napad I odbranu ne mozemo posmatrati odvojeno,niti se moze povuci tacna granica izmedju napada I odbrane.Oba vida borbenih dejstava postoje jednovremeno I sadrzani su jedan u drugome,a prelazak iz jednog u drugi je kontinuiran.
Napad karakterise udarna moc I za rezultat ima pozitivni efekat.Napadom se smatra nametanje nase volje protivniku.

U konacnom,jedna strana u konfliktu mora imati ofenzivnu namjeru jer ako nema takve namjere nametanje volje jedne strane drugoj nema ni sukoba. Klauzevic je tvrdio da dok je napad integralna komponenta koncepta odbrane,napad konceptualno kompletan za sebe.Uvodjenje odbrane u koncept napada,tvrdio je,nuzno je zlo,a ne integralna komponenta

Aktivna odbrana podrazumjeva ofenzivan karakter I odbranom planiramo udariti na protivnika u trenutku I na mjestu najvece njegove slabosti.Istinski odlucujuci elemenat odbrane je kontranapad.
Kontranapad se izvodi sa odbrambenih polozaja da bi se povratio izgubljeni teritorij,odsjekle ili unistile neprijateljske jedinice u napredovanju a cilj kontranapada je da se povrati inicijativa ili sprijeci neprijatelj sa ostvari svrhu svog napada.Nacelno ga izvode rezervne snage ili snage koje nisu ukljucene u borbena dejstva,a izvode se nakon pocetka neprijateljskog napada posto je komadant ocijenio namjeru napadaca ili ako je odlucna odbrana omogucila proboj neprijatelja,razvukla ga I stvorila mu osjetljive bokove.
Kontranapad se moze izvesti paljibom I pokretom.
KARAKTERISTIKE KONTRANAPADA
  • Iznenadjenje
  • Koncetracija
  • Brzina
  • Fleksibilnost
  • Smjelost

IZNENADJENJE

  • Postize se udarom na neprijatelja u vrijeme,na mjestu I na nacin koji neprijatelj neocekuje I za koji nije pripremljen;
  • Umanjuje efikasnost njegovog oruzja;
  • Preopterecuje njego sistem komandovanja I kontrole;
  • Iznenadjenje se povecava napadom na bokove I pozadinu.

Iznenadjenje je bitan sastavni dio uspjesnih ofenzivnih operacija.Ono nikad ne moze biti zagarantovano,a i kad se postigne,obicno traje kratko.Zato je potrebno da se iznenadjenje agresivno iskoristi kad bude postignuto.
KONCETRACIJA

  • koncetracija borbene moci na tacki napada;
  • napad planirati na konkretnom zemljistu (izbjegavati sablone);
  • maskirati pokrete snaga;
  • Izbjegavati pokrete koji mogu da otkriju vrijeme ili pravac napada;
  • uskladjivanje vatre po mjestu I po vremenu;
  • obmanjivanje neprijatelja I sopstveno obezbjedjenje;
  • stvaranje uslova za povecanje pokretljivosti.

Moderna tehnologija ucinila je proces koncetracije (grupisanja snaga) tezim I opasnijim.Napreci u kopnenoj I zracnoj pokretljivosti omogucava napadacu da se brze reagira.Razvoj modernog oruzja,posebno nuklearnog,povecava opasnost grupisanim snagama.
Da bi napadac smanjio opasnost od unistenja pri grupisanju snaga potrebno je da se one desperziraju,ali tako da se veoma brzo mogu okupiti duz ose napada kako bi es porazio branilac na mjestu napada,a onda se brzo pregrupisati,iskoristiti pocetni uspjeh I unistiti neprijateljsku odbranu po dubini.
Da bi ovo postiglo potrebne su fleksibilne starjesine,obucene I brzo pokretne jedinice,dobra koordinacija po mjesta I vremenu pokreta,kordinacija vatre I borbeno-servisne podrske.
BRZINA
  • pri izvodjenju kontranapada brzina je vazna a ne naglost;
  • brzinom I iznenadjenjem zajedno mozemo kompezirati nedostatke vecih snaga;
  • brzinom se uskracuje vrijeme neprijatelju da se oporavi,otvrdi glavni udar I reaguje efikasno.

Napadac nikad ne dozvoljava branitelju oporavak od soka nego prosiruje postojece prolaze u b/r branitelja I prenosi bitku u njegovu pozadinu.Posebno ne dozvoljava sredjivanje borbenog rasporeda I ostvarenje vatrene podrske usmjerene na teziste napada.
Brzina zavisi od ;

  • potpunog razumjevanja komadantove namjere;
  • efikasnost,mobilnost I kontramobilnost;
  • efikasnost PZO;
  • efikasnost borbeno-servisne podrske;
  • efikasnost koristenja prikupljenih podataka o neprijatelju;


FLEKSIBILNOST

  • fleksibilnost se zahtjeva od svih komandanata
  • komadanti moraju ocekivati neocekivano I biti spremni da eksploatisu prilike koje im se ukazu

SMJELOST
Istorija ratovanja je pokazala da je smjelost cesto bila odlucujuci faktor uspjeha ili neuspjeha ofenzivnih dejstava.

  • smjelost je spremnost da se poduzimaju smione akcije da bi se postigli rezultati u borbi;
  • smjelost I spremnost da se preuzmu proracunati rizik;
  • komandant uvijek trazi sansu za izvodjenje kontranapada;
  • koncept borbene moci je vise od sume borbenih sistema odredjenih snaga (moral ljudstva I manevar);
  • brojcana nadmoc nije odlucujuca;
    branitelj pretpostavlja da je napadac jaci samim time sto ga napada.

PLANIRANJE I PRIPREMA KONTRANAPADA
Kontranapad se izvodi da osbrambenih polozaja stoga on zahtjeva detaljno planiranje I koordinaciju vremena.Unaprijed se pripremaju planovi za vjerovatne prodore neprijatelja.Snage za kontranapad unaprije su odredjene:odredjuju im se pozicije I rute kretanja.On ukljucuje jedan kondiniran udar po neprijelju,a zavisi od iznenadjenja,brzine izvrsenja I koncetracije vatre raspolozivih oruzja.Komadanti teze da snage za kontranapad budu brze I pokretljive,a ujedno da imaju veliku vatrenu moc (oklopno-mehanizovane snage).
Snage za kontranapad se krecu pod zastitom dima I artiljerijske vatre.
Da bi kontranapad bio uspjesno izveden pri planiranju I pripremi potrebno je uraditi sljedece:

  • komadant mora znati I analizirati svoju situaciju do u detalje;
  • tacno znati stanje I mogucnost sredstava s kojim raspolaze;
  • izdati precizne naredbe I po potrebi ih dopunjavati;
  • kontinuirano prikupljati podatke o neprijatelju;
  • saopstavati svoju naredbu stabu;
  • po dobijanju namjere stab radi I analizira moguce pravce djelovanja;
  • oficiri u stabu moraju znati namjeru I stalno vrsiti horizontalnu kordinaciju;
  • po zavrsetku analize pravca djelovanja stab prezentira svoje stabske procjene komadantu;
  • komadant cijeni mogucnost I bira pravac djelovanja (po potrebi ga dopunjava);
  • stab radi na odobrenom pravcu djelovanja podrzavajuci namjeru komandanta;
  • po izradi plana,plan se daje na odobrenje komandantu;
  • komandant izdaje naredbe podredjenim komadantima;
  • podredjeni komadanti izdaju svoje naredbe koje podrzavaju namjere komadanta.
Kontranapad se moze planirati u sklopu odbrane,a moze biti I trenutna akcija,ako se ukaze povoljna prilika.Najefikasini su protiv neprijatelja koji je zaustavljen,kada su mu naneseni gubitci u “zivoj sili” I MTS-u.Izvode ga mobilne jedinice koje su dio snaga decentralizovane odbrane.Ako se kombinuje sa zasjedom postize se veca snaga relativno male jedinice.