Policija je, umjesto da se bavi svojim poslom – zaštite života i imovine građana, posebno povratnika, prihvatila ulogu saučesnika u diskreditiranju općinskog načelnika Abdurahmana Malkića po svaku cijenu, i ljudski i politički. Sve su to strategijske igre, montaže i manipuliranja koje se fabrikuju iz određenog političkog centra, iako ni u jednom slučaju nije bilo niti zloupotrebe položaja, niti samovoljnog prekoračenja ovlaštenja.
Razgovarao: Nusret Hodžić
Nedavno je u sredstvima javnog informiranja objavljeno kako je srebrenička policija podnijela krivičnu prijavu Tužiteljstvu protiv općinskog načelnika Abduramana Malkića zbog navodne sumnje da je zloupotrijebio položaj i samovoljno iz općinskog budžeta podijelio 150 hiljada maraka firmama u Srebrenici.
Malkić: Nije to prvi put da se i policija stavila u službu dnevnopolitičke kampanje i napada na općinskog načelnika u Srebrenici, Bošnjaka. Nažalost, eto, i policija je, umjesto da se bavi svojim poslom – zaštite života i imovine građana, posebno povratnika, prihvatila ulogu saučesnika u diskreditiranju općinskog načelnika Abdurahmana Malkića po svaku cijenu, i ljudski i politički. Ja tvrdim da su to sve strategijske igre, montaže i manipuliranja koje se fabrikuju iz određenog političkog centra. Odgovorno tvrdim, i to, hvala Bogu, dokazujem, da ni u jednom slučaju, s moje strane kao općinskog načelnika, nije bilo niti zloupotrebe položaja, niti samovoljnog prekoračenja ovlaštenja.
Ja sam 26. decembra bio na sudu zato što je protiv mene podnesena krivična prijave zbog vraćanja ovaca koje je jedan povratnik dobio kao donaciju i prodao. Općinski načelnik s tim nema ama baš nikakve veze, ali je uredno protiv mene podnesena krivična prijava. Protiv mene je pokrenuto pet-šest raznih prijava, a sjećate se da se protiv mene vodi istraga za ratne zločine.Ova najnovija prijava srebreničke policije protiv općinskog načelnika u Srebrenici Abdurahmana Malkića motivirana je, navodnom, zloupotrebom položaja zbog dodjele 150 hiljada maraka iz općinskog budžeta srebreničkim firmama: ''Alma Ras'' i ''SM-metali'' po 55 hiljada, te ''Guber-tursu'' i ''Foto-Kodaku'' po 20 hiljada.
A o čemu se tu, ustvari, radi? To su namjenska sredstva koja je uputila Vlada Tuzlanskog kantona za ove četiri firme u okviru projekta koji, inače, realizira Vlada TK za podršku malim i srednjim preduzećima u Podrinju. Dakle, striktno namjenska sredstva, koja su preko općinskog budžeta transferirana privrednim subjektima kojima su i namijenjena. Treba ovom prilikom kazati da je Vlada TK u ovoj godini osigurala u svom budžetu milion maraka za podršku Srebrenici, i to negdje oko 400 hiljada za podršku malim i srednjim preduzećima za brže zapošljavanje povratnika u Srebrenicu, 400 hiljada je namijenjeno za saniranje i rekonstrukciju lokalnih puteva, te 200 hiljada za podršku povratnicima kroz izgradnju stambenih jedinica. Preduzeću ''Alma Ras'' Vlada TK donirala je 55 hiljada maraka radi kupovine zemljišta u Srebrenici na kojem će biti izgrađen novi objekat ove firme u kojem će, opet, naći zaposlenje veliki broj povratnika.
Onda, također, 55 hiljada donirano je firmi koja se bavi proizvodnjom metalne galanterije ''SM-metali'', zatim srebreničkoj turističkoj agenciji ''Guber-turs'' 20 hiljada maraka na ime participacije u kupovini brodice koja će se koristiti kao turistička atrakcija na Drini, tačnije na jezeru hidroelektrane Bajna Bašta i, na kraju, 20 hiljada maraka fotografskoj radnji ''Kodak'' za nabavku opreme.Naravno da, onima koji ne žele zapošljavanje povratnika u Srebrenici, ovakav način ubrizgavanja sredstava u srebreničku privredu jako smeta. Ja koristim i ovu priliku da se zahvalim, posebno Vladi TK, ali i Vladi Federacije, Vijeću ministara i svima onima koji pružaju nesebičnu pomoć da se povratak u Srebrenicu učini što podnošljivijim i perspektivnijim.
Moram vam reći i ovu informaciju, Vlada TK će uskoro, pored ovih 150 hiljada maraka, transferirati u srebreničku privredu još oko 250 hiljada za podršku zapošljavanja, i to za saniranje i doadaptaciju objekta u kojem će biti smještene firme koje će proizvoditi medicinsku elektronsku opremu, zatim CISKO-sistem, upravljački dio projekta čiji je cilj revitalizacija Srebrenice. Ljudi koji su inicirali policijsku prijavu protiv mene, sigurno je, bili su duboko instruirani od onih kojima je najveći interes sprečavanje svega što znači napredak u olakšavanju života povratnika
Kontinuirani napadi na načelnika
Iako nigdje nije rečeno, očito je da se radi o bošnjačkim firmama kojima je Vlada TK donirala spomenuta sredstva. S druge strane, sredstva Vlade TK su strogo namjenska, odnosno tačno se zna kome su upućena, kojim firmama. Da je Abdurahman Malkić, općinski načelnik, ta sredstva preusmjerio u neku drugu namjenu, tek tada bi bio opravdano predmet krivičnog gonjenja radi nenamjenskog trošenja doniranih sredstava.
Malkić: Tačno tako. Ja bih to slikovito ovako objasnio: Svi smo mi, u određenim situacijama bivali u prilikama da budemo prenosioci novca ili nekih drugih materijalnih dobara poslatih određenoj osobi. Recimo, neko meni da i zamoli me da određenu sumu novca, ili neko drugo dobro, odnesem nekome njegovom. Kad budem trebao predati to povjereno mi dobro, ja sebi dam za pravo da to ne uručim onome kome je poslato, već nekom drugom, kome ja mislim da treba dati. Šta bih ja tada bio?Vlada TK je jasno napisala kome idu ta njezina donirana sredstva i u koju svrhu moraju biti potrošena. Ko je, onda, Abdurahman Malkić da on određuje kome će dati ta sredstva, mimo onoga kome su jasno namijenjena i poslata. A, vidite, nekome je to zasmetalo pa pokušava zamjenom teza praviti haos tamo gdje ne postoji ni najmanji osnov za sumnje, a kamoli za krivičnu prijavu.
Gospodine Malkiću, Vi ste, koliko mi je poznato, jedini načelnik Bošnjak jedne Općine u RS-u?
Malkić: Osim mene ima još jedan Bošnjak načelnik jedne Općine u RS-u. To je Amir, načelnik Općine Odžak – Vukoslavlje. Ali, cilj je u Srebrenici izazivati kontinuirani animozitet prema načelniku Bošnjaku, stvarati o njemu sliku kriminalca i lopova. To je, dakle, dio te politike. Ja sam i ranije govorio da je Dodik i ne samo on, već cjelokupna srpska politika u tom entitetu digla se na noge da nađu načina kako da mene eliminiraju iz političkog života RS. Hvala Bogu, i na njihovu žalost, nije im to do sada uspjelo, jer svi pozitivni zakonski propisi su bili, uvjetno kazano, na mojoj strani.
Tako da oni nisu mogli iz svojih postojećih mehanizama izvući dovoljan argument za moje uklanjanje. To sada pokušavaju preko pravosudnih organa time što me svako malo ''procesuiraju'' za neki moj navodni grijeh. Prvo su me optužili za ratne zločine. U drugom slučaju sam optužen za zloupotrebu položaja time što sam doveden u vezu sa slučajem povratnika koji je prodao donirane mu ovce. Procesuiraju me i po osnovu nekih mojih navodnih aktivnosti u obavezi plaćanja komunalnih taksa. U toku su istražne radnje po osnovu revizorskog izvještaja o finansijskom poslovanju javnih institucija u RS-u.
Mn: Srebrenici nije mjesto u Republici Srpskoj
Poznato je da je Abdurahman Malkić bio jedan od zagovornika da Srebrenica, posebno poslije objavljivanja presude Haškog tribunala da je u tom gradu počinjen genocid, dobije poseban status. Da bi to preduprijedio, Dodik je počeo obećavati kule i gradove Srebrenici. Šta se od svega toga danas ostvarilo?
Malkić: Kada bih ja mogao dekretom, odnosno da ja imam takvu političku moć da jednom svojom odlukom riješim pitanje Srebrenice, ja bih je odmah izdvojio iz RS-a, a to mi je, u konačnici, i cilj da tražim mehanizme kako Srebrenicu izdvojiti iz RS-a. Sigurno je da RS-u nije mjesto u Srebrenici, imajući u vidu sve šta se događalo i presudu Međunarodnog suda pravde u Haagu, ali imajući u vidu i popis stanovništva prije agresije i odnos imovinskog vlasništva, te druge elemente koji jasno kazuju da Srebrenica ne treba da bude u RS-u. I najveći je grijeh, počinjen u Dejtonu, što je Srebrenica ostavljena u RS-u, i ja mislim da je to nastavak zločina u miru. Naravno, Dodik, posebno poslije presude za genocid, nastoji da to zataška i time što bi značajnije investirao u Srebrenicu. Nažalost, ti projekti koje je on preuzeo da implementira u Srebrenici ne odražavaju stvarne i prioritetne potrebe svih stanovnika Srebrenice.
Kada smo u Banjoj Luci dogovarali program oporavka Srebrenice i realiziranje tih projekata, Dodik nam je doslovno rekao: ''Mi ćemo ovaj program realizirati, da li s vama ili bez vas (mislio je na Bošnjake), vaša nas mišljenja ne interesiraju, pa ako hoćete pridružite nam se!?'' Naravno, ja sam smatrao važnijim da trebamo omogućiti realizaciju svake pomoći srebreničkom oporavku, pa i tu Dodikovu. I ono, što je posebno izvjesno, jeste da je u tom programu bilo predviđeno nekih skoro 20 miliona maraka, pa je to kasnije prošireno. Dodik je na jednom predizbornom skupu ustvrdio kako je u Srebrenicu uložio 40 miliona maraka. Mi znamo da je u Srebrenicu do sada RS uložila desetak miliona.
I tih desetak miliona uloženo je u projekte rekonstruiranja regionalne putne infrastrukture, koji se nipošto ne mogu fakturirati Srebrenici, pogotovo ne smiju biti fakturirani kao satisfakcija žrtvama genocida, jer svi ti putevi su popravljani kao znak sjećanja na one koji su činili zločine genocida po Srebrenici, pošto se oni najviše i koriste tim putevima. Zatim neki lokalni putevi koji povezuju čisto srpska sela. Ali i to je, naravno, nešto što Srebrenici treba. I sasvim nešto malo je investirano u sanaciju elektromreže. Naravno, ni to nije završeno. Bilo je predviđeno za te namjene oko četiri miliona, a do sada je realizirano nešto oko 800 hiljada maraka. Ostali projekti ili nisu započeti, ili nisu uopće u fazi realiziranja.
Naravno, onima koji na obećanjima i njihovom nerealiziranju baziraju srebreničku budućnost smetaju oni koji konkretno omogućavaju intenzivniji razvoj Srebrenice, zapošljavanje povratnika.
Ovi projekti koje je radila Vlada RS-a su, uglavnom, projekti bazne infrastrukture i to se podrazumijeva da je već trebalo da bude u Srebrenici. Na području Srebrenice još uvijek postoje mjesta gdje su se ljudi vratili, a nemaju ni one najminimalnije uvjete za život, nemaju elektrifikacije i škola, a i putevi su katastrofalno loši.
Za Srebrenicu se valja boriti mudro
Možda je prilika da se za trenutak prisjetimo ljetošnjeg iseljavanja povratnika Bošnjaka iz Srebrenice u Sarajevo. Znamo da niste podržavali takav vid borbe za Srebrenicu. Jeste li promijenili mišljenje?
Makić: Ja ću još jednom ponoviti – kada bih mogao svojom odlukom, dekretom, odmah bih izdvojio Srebrenicu iz RS-a i završio priču. Nažalost, mi nemamo tih mehanizama, zato treba biti dobro pametan i mudar da se u Srebrenici izgradi takav ambijent koji će svim građanima osigurati bolji život. Je li to poseban status, je li to Srebrenica izdvojena iz RS-a, je li to neka treća mogućnost, ali to mora biti jedan okvirni milje u kome će se svi Srebreničani osjećati zadovoljno. Ja nisam spreman da prihvatim bilo kakvu situaciju u kojoj će bilo ko biti žrtva da bi onima drugima u Srebrenici bilo bolje. Nažalost, neki su pomislili da treba žrtvovati neke ljude kako bi onima drugima bilo bolje.
Ja sam bio protiv toga, pogotovo što sam znao da taj vid pritiska ni kod međunarodne zajednice ni u domaćoj javnosti neće imati podršku i neće uroditi željenim plodom, bez obzira na najbolje namjere protagonista tog vida borbe za Srebrenicu. Meni su, zbog ovog mog stava, organizatori iseljavanja povratnika iz Srebrenice u to vrijeme zamjerali da sam ja, protiveći se iseljavanju i šatorskom naselju u Sarajevu, protiv specijalnog statusa za Srebrenicu. Ja protiv iseljavanja jesam bio, protiv šatorskog naselja jesam bio, ali ja ne mogu biti protiv specijalnog statusa Srebrenice, jer ja ovu ideju zagovaram još od vremena kada sam bio poslanik u državnom parlamentu. I ne samo da sam u parlamentu pokretao inicijativu posebnog statusa za Srebrenicu, nego sam kreirao i dokumente koji, na neki način, mogu proći, a definirao sam i zakon za Srebrenicu koji bi mogao biti usvojen na državnom nivou, i to, što ja uvijek ponavljam, da nad Srebrenicom niko ne smije likovati, ali se niko ne smije osjećati ni poraženim. U Srebrenici se mora praviti ambijent da Srebrenica bude mjera vrijednosti, odnosno primjer sredine u kojoj su svi zadovoljni.
Vaš načelnički mandat u Srebrenici traje još do kraja ove godine. Očekujete li da ćete ostati, barem, još jedan mandat načelnik?
Malkić: U Srebrenici je još uvijek SDA najjača politička opcija i ja vjerujem da će ponovo imati najbolje izborne rezultate. I zato što su u ovoj stranci okupljeni ljudi koji u Srebrenici uživaju najveće povjerenje kod birača. Ja se ne mislim ponovo kandidirati, jer sam shvatio da je moja najveća životna greška što sam ušao u politiku, a u politici sam već preko 12 godina. Pored toga što sam siguran da su se i građani zasitili mene, i ja više nemam onog elana i snage da se bavim politikom.
